Nedilju, 14. novembra pozvani su i ljetos Gradišćanci u Beču na proslavu Martinje. Sveta maša je u 18.00 ura u crikvi sv. Mihovila u Beču.

Crikva sv. Mihovila ljetos svečuje svoju 800. obljetnicu postojanja. Za nju se od 1923. skrbu salvatorijanci. Od 3. oktobra kazala je izložba u crikvi bogatu povijest nekadašnje dvorske farske crikve Habsburgov.

Vojvoda Leopold IV. iz plemićke obitelji Babenbergerov dao je oko 1221. zgraditi ovu kasno-romansku crikvu.
Prvo bila je crikva, ka je posvećena sv. arkandjelu Mihovilu, varoška fara, ku je obdrživao varoš Beč, ki je plaćao i farnika. Stoprv 1626. je crikva predana barnabitom na opskrbljivanje, a 1923. salvatorijancem. Do 1784. je bila crikva sv. Mihovila - uz crikvu augustincev - druga dvorska farska crikva Habsburških cesarov.

U ovoj “Mihaljskoj crikvi” su se od 1934. do 1943. služile i hrvatske svete maše. Jur 1921. predložio je, kratko po priključenju sadašnjega Gradišća k Austriji, velikoborištofski farnik Martin Meršić st. bečanskomu nadbiškupu dr. Friedrichu Gustavu Pifflu, da dostanu Hrvati u Beču svojega dušobrižnika. Predložio je i, da bi se sv. maše svečevale u Mihaljskoj crikvi u 1. bečanskom kotaru. Ali stoprv kasnije je želja uslišena. 21. januara 1934. svečevala se je prva sveta maša za Hrvate u Beču. Dušobrižnik za Gradišćanske Hrvate u Beču je bio Ivan Herczeg, prvi špiritual u seminaru Apoštolske administracije Gradišća. On je izdao poseban letak, datiran s 16. januarom 1934. U njem je pozdravio Hrvate u Beču i je pozvao na sv. mašu. Javio je, da će se svaku nedilju u 9.00 ura svečevati hrvatska sv. maša a u 16.00 ura držati hrvatska večernja s kratkom prodikom.

Isto je oznanio, da će svaki dan jutro od 7.00 do 8.00 ur u Mihaljskoj crikvi spovidati a spovidaonica će biti označena s natpisom “Hrvat”. Na prvu svetu mašu došlo je oko 300 do 400 vjernikov.