Od 8. do 11. novembra sastali su se kotrigi Austrijanske biškupske konferencije pod predsjedanjem solnogradskoga nadbiškupa dr. Franza Lacknera na jesensko spravišće u Beču. Glavne teme bile su zakon “o raspolaganju s umiranjem”, za koga se je moglo do 12. novembra predati stručno mišljenje, sinodalni put u Crikvi širom svita i korona-stanje. Študijski dio spravišća posvećen je temi “Teologija i teološki fakulteti”.
 

Predvidjen sastanak sa saveznim predsjednikom Alexandrom Van der Bellenom je otpovidan zbog korona-slučaja u okolici državnoga poglavara. 10. novembra sudjelovao je i apoštolski nuncij u Austriji nadbiškup Pedro Lopez Quintana pri spravišću.
 

Evo sažeto izjave biškupov:

Austrijanski biškupi opominjaju na posljedice asistiranoga suicida. U izjavi kažu i na velike nedostatke, ki se nahadjaju u nacrtu zakona o naredbi usmrćivanja, kim se neka prebrani zlohasnovanje. Biškupi potribuju i pravo na hospic- i palijativno opskrbljenje i vrimenski blisko zasiguranje za to potribnih sredstav. Nadalje zalažu se za ustavno-pravnu prepovid “usmrćivanja po želji”.
 

U svi zemlja, ke su odstranile kaštigu na pripomoć pri samoumorstvu, kaže se razvitak, ki uzrokuje skrb: U najkraćem vrimenu postane iz iznimke društveno akceptirana normalnost a iz nekaštiganja utuživo pravo i zahtjev. Da se ovo u Austriji po mogućnosti ne bi godalo, je Austrijanska biškupska konferencija sudjelovala pri aktualnom stručnom ocjenjivanju zakona, prez da bi pritom odobrila pripomoć na samoumorstvo.
 

Vatikan je produžio prvu fazu dvoljetnoga sinodalnoga puta Crikve širom svita ter su i austrijanski biškupi predstavili novi terminski plan za mjesne sinodalne procese u biškupija i na razini biškupske konferencije. Tako se moru sada sažeti rezultati biškupijov predati do 10. aprila 2022. (Macicna nedilja). U juniju 2022. je u Celju “predsinodalno tanačenje biškupske konferencije”. Po dva odgovorni iz svake domaće biškupije ter deset zastupnikov/ic austrijanskih inicijativov ocjenit i diskutirat ćedu s biškupi nacrt austrijanske sinteze, ka se mora do 15. augusta 2022. poslati tajničtvu Biškupske sinode u Vatikan.
 

Da se dostigne u pitanju obrane klime cilj od 1,5 stupnja, potribne su još odlučnije mjere, velu biškupi i spominjaju na sastanak 40 odgovornih ravnateljev skoro svih religijov svita, ki je održan 4. oktobra u Vatikanu. Pritom su religije svita skupa s znanstveniki pozvali, da se odmah intenziviraju mjere za obranu klime. Uzato biškupi i apeliraju, da se bogate zemlje moraju već angažirati, oštrijimi mjerami kot i tehničkim i financijelnim potporom.
 

Austrijanski biškupi potpiraju i teologiju i teološke fakultete. Teologija razumom “reflektira, prožimlje i posreduje” kršćansku vjeru. Na ov način teologija osposobljava na društveni diskurz i interdisciplinarni znanstveni dijalog. Teološke fakultete vidu biškupi kot “mjesta kršćanske nazočnosti i razgovora u i sa sekulariziranom okolicom”, kih se ne more odreći.

“Zasigurati podvaranje i prebraniti samotu”, želja je austrijanskih biškupov, a kako je to hitno potribno i važno, pokazalo se je ne stoprv u korona-pandemiji. Biškupi zato potribuju ofenzivu u vezi izobrazbe i perzonala ter dugoročno zasiguranje financiranja putem dotičnoga fonda za podvaranje.
 

Zarad sve viših brojev korona-infekcije zaoštrila je Katoličanska Crikva dotične korona-mjere. Pri javni Božji služba se nadalje mora obvezno nositi FFP2-maska. Dodatno moraju svi, ki vršu liturgijske službe, imati valjan 3G-dokaz. Obveza na maske more izostati pri jednokratni slavlji prilikom krsta, prve pričesti, bermanja ili pira, ako se dogovoru, da valjaju 2G-mjere za sve. Zaoštrenje valja i pri pjevanju zbora.