35. apoštolsko putovanje otpeljalo je papu Franju od 2. do 6. decembra u Cipar i Grčku ter po prvi put ponovno na mjesto, ko je jur pohodio: otok Lezbos.

Po dolasku u Larnaku 2. decembra i dobrodošlici se je papa Franjo u Nikoziji u katedrali Bl. Divice Marije od milosti, sjedišću maronitske katoličanske nadbiškupije, obrnuo svećenikom, redovnikom/cam, dijakonom, vjeroučiteljem i crikvenim pokretom. “Budite uvijek Crikva strpljiva, ka razlučuje, prati i integrira, ter bratska Crikva, ka daje prostora drugomu, ka raspravlja, ali ostaje ujedinjena”, potaknuo je papa i govorio o “strpljenju” i “bratstvu” ter istaknuo apoštole Pavla i Barnabaša - sv. Barnabaš je patron Cipra.
 

Predstavnikom vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga zbora u predsjedničkoj palači u Nikoziji poručio je papa, da Cipar, kot raskrižje civilizacijev, ima urodjeni poziv na susret. “Došao sam kot hodočasnik u zemlju, geografski malu, ali povijesno veliku; na otok, ki stoljeća dugo nije izolirao narode nego ih zbližio; zemlji čije su granice morje; na mjesto, ko je istočna vrata Europe i zapadna vrata Bliskoga istoka.” Naglasio je, da su blaženstva vječna povelja kršćanskoga života i kada se ona živu, je evandjelje mladenačko i ispunjava društvo friškim ufanjem. Blaženstva su kompas, ka pokazuju put, kim kršćani moraju pojti.
A Cipar je mjesto, kade se susreću Europa i Istok, mjesto je početka prve velike inkulturacije evandjelja na kontinentu. Sveti Otac izrazio je želju, da hodi zajedno s Ciprani u želji, da dobra vist evandjelja odavle donese Europi poruku radosti pod zastavom blaženstav.
 

Drugi dan pohoda je bio u znaku ekumenizma. Sveti Otac pohodio je poglavara Ciparske pravoslavne Crikve arhiepiskopa Hrizostoma II. ter se obratio i Svetomu pravoslavnomu sinodu.

Oko 10.000 vjernikov je sudjelovalo pri sv. maši na štadionu u Nikoziji. Nje je papa potaknuo, da budu ujedinjeni, da razgovaraju i idu skupno.

Na kraju bila je ekumenska molitva s migranti u crikvi sv. Križa. “Vaša nazočnost je vrlo značajna za ovo slavlje”, rekao je papa migrantom. Njihova svidočanstva su kot zrcala, ka držu pred kršćanskimi zajednicami, rekao je dalje i istaknuo podiljenosti, zatvorenosti, netrpljivosti, ka se dogadjaju. Kot sâd pohoda bit će deset migrantov primljeno u Italiju.
 

4. decembra otputovao je papa u Grčku. Po službenom prijamu na erodromu se je sastao u predsjedničkoj palači u Ateni s državnim vrhom ter uputio poruku predstavnikom vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga zbora. Pohodio je arhiepiskopa Jeronima II. i se sastao s biškupi, svećeniki, redovniki/cami i kateheti u katedrali sv. Dionizija, a privatno i s jezuiti.
 

Grčke vlasti je papa pozvao na obnovljeno človičanstvo, ko poštuje pravo na život. On je došao kot hodočasnik u ovu zemlju, ka je bogata duhovnošću, kulturom i civilizacijom. Prez Atene i Grčke ne bi Europa i svit bili ono, ča su danas. Bili bi manje mudri i radosni.

Pri sastanku s Jeronimom II. naglasio je papa Franjo, da “nas neka Duh milosrdnosti učini graditeljem zajedničtva”. A katoličansku zajednicu je papa u atenskoj katedrali sv. Dionizija potaknuo, da po peldi sv. Pavla svidoču povjerenje i prihvaćanje.
 

“Zaustavimo brodolom civilizacije!”, poručio je papa Franjo na otoku Lezbosu: “Ne dopustite, da ‘mare nostrum’ postane ‘mare mortuum’; Mediteran je groblje prez nadgrobnih spomenikov. Ki odbija siromašne, odbija mir”. Od medjunarodne zajednice prosio je papa, da se nanovo zauzme, ar budućnost će biti mirna “samo ako bude integrirana”.

Na 2. nedilju adventa, 5. decembra svečevao je papa Franjo sv. mašu u koncertnoj dvorani “Megaron” u Ateni. “Gospodin nas dohadja osloboditi u situacija, ke se činu prez ufanja.” Istaknuo je, da Bog ljubi ono, ča je malo i ponizno ter da nas Kristuš prosi, samo otvoriti svoja vrata, da bi učinio čuda.