1.
nedilja adventa/liturgijsko ljeto A
Liturgie
2. korizmena nedilja/ liturgijsko ljeto A
Datum:
05.03.2023
|
1. Štenje Knjige Postanka
Post 12,1-4a
|
1. Štenje Knjige Postanka
1 U oni dani reče Gospodin Abrahamu: “Poj iz zemlje svoje, izmed svoje rodbine, iz očinskoga stana i dojdi u zemlju, ku ću ti pokazati! 2 Velik ću narod načiniti od tebe, blagoslovit ću te i proslaviti tvoje ime. Blagoslovom ćeš postati. 3 Blagoslovit ću one, ki te blagoslavljali budu, a ki tebe budu proklinjali, one ću prokleti. Po tebi ćedu blagoslovljeni biti svi narodi zemlje.” 4a Onda se je Abraham dao na put, kako mu je Gospodin bio rekao. |
|
2. Štenje Drugoga pisma svetoga Pavla Timoteju
2 Tim 1,8b-10
|
2. Štenje Drugoga pisma svetoga Pavla Timoteju
8 Predragi! Trpi s manom za evandjelje pomoću Božjom. 9 On nas je spasio i pozvao svetim zvanjem, ne po naši djeli, nego po svojoj odluki i milosti, ka nam je dana u Kristušu Jezušu pred vječnimi vrimeni, 10 a sada se očitovalo dolaskom Spasitelja našega Jezuša Kristuša. On je obladao smrt i donesao na svitlost neraspadljiv žitak po evandjelju. |
Evandjelje po Mati
Mt 17,1-9
1 U onom vrimenu zame Jezuš sa sobom Petra i Jakova i
Ivana, brata njegovoga, i otpelja je nasami na jedan
visok brig.
2 I preobrazio se je pred njimi, i rasvitilo se je lice njegovo kot
sunce, a pratež njegova obilila je kot snig.
3 I nut, skazao im se je Mojzeš i Ilija govoreći s njim.
4 Tada progovori Petar i reče Jezušu: “Gospodine, dobro
nam je ovde biti! Ako hoćeš, načinit ćemo ovde tri šatore:
tebi jednoga, Mojzešu jednoga i Iliji jednoga!”
5 Kad je on još govorio, obstro je je svitao oblak, i nut (čuli
su) glas iz oblaka govoreći: “Ovo je moj predragi Sin,
u kom sam se obradovao; njega poslušajte!”
6 Čuvši ovo učeniki pali su na lica svoja ter se jako bojali.
7 Tada pristupi Jezuš k njim, dotakne ih se i reče: “Stante se
i ne bojte se!”
8 Podignuvši pak oči svoje nisu nikoga vidili, odlag samoga
Jezuša.
9 I idući doli s briga opomenuo je je Jezuš govoreći: “Nikomu
ne povidajte ovo, dokle se Sin človičanski ne stane od
mrtvih!”
|
Pripjevni psalam
Ps 33(32),4-5.18-19.20 i 22
|
Neka bude, o Bože, nad nami tvoje pomilovanje, jer se u tebe ufamo svagda. 4 Jer rič Božja je prava * i vjerna su djela njegova. 5 On ljubi pravdu i pravo. * Njegove milosti puna je zemlja.
18 Nut Gospodinovi oči nad svimi, ki se ga boju, * nad svimi, ki se ufaju svagda u milost njegovu. 19 Da život njihov od smrti izbavi * i da je u vrimenu glada nahrani.
20 Na Gospodina duša nam čeka: * u svetom njegovom imenu ufanje j’ naše. 22 Neka bude, o Bože, nad nami tvoje pomilovanje, * jer se u tebe ufamo svagda. |
Predigt
Božanska pedagogija
Autor:
mmag. Ivan S. Vukčević
Jezuševa pedagogija u spisi Novoga Teštamenta prikazana je kot posebna pedagogija. Svoje učenike, ali i sve druge ljude (uključujući vlašću obitelj) poučavao je induktivnom metodom: od pojedinačnoga k općemu. On je krenuo u promjenu svita, minjajući svakoga človika pojedinačno, ar je znao, da prominiti svit neće bitno uticati na ljude - oni ćedu samo prihvatiti takovo stanje, a to ne znači potribnu unutrašnju promjenu, nego samo prilagodjavanje, ča nije cilj. Promjena, ku naš Gospodin ljubi, je preobraženje srca. Spomenimo se, kako je mnogim, ke je ozdravio rekao: “Poj, vjera tvoja te je ozdravila”. Ta vjera ima svoj vidljiv dio u rečenom ozdravljenju, ali ostaje nevidljiva za one, ki samo gledaju u čudo - a ne u njegov cilj i svrhu.
Zato nas Jezuševa tajnovitost u čini i djelovanji, u čudesni dogadjaji goni na pitanje: “Zač to nije svim objavio?” “Da li bi onda svi povjerovali?”. “Zač to pokazuje samo nekim?” Takov dogodjaj je i Preobraženje Gospodinovo. Svojim odabranim učenikom (Petru, Jakovu i Ivanu) pokazao se je u punoj slavi, u sredini med dvimi proroki Staroga Teštamenta. Ta takozvana “škola” Preobraženja je bitna za njegove učenike. Ovde im je nazvistio svoju pobjedu - ali prik križa. Protumačio je svoju Božansku narav, ali ne isključio nje iz te slave.
Strah, koga su Jezuševi učeniki permanentno imali u sebi (a ki se proteže ča do po Goristanju), nije potpuno običan strah. Nije strah od muke, ni trapljenja i nesriće. Nego je strah od nevjere. Najveć ih je bilo strah, da se sve ono, u ča su vjerovali, zgubi prez traga i slijeda. Znao je to i Jezuš, zato ih je kot ljude postupno i čvrsto gradio. Svaki dogodjaj s Njim, utisnuo im se je čvrsto u srcu, odakle je prošao u cio svit. Ravno na ovom brigu Preobraženja je Jezuš poslao duplu poruku: poruku sadašnjosti i poruku budućnosti. Sadašnjosti, ar njegovo djelovanje je sijanje simena, za ko zna, da neće prik noći niknuti, nego će se za to tribati dugo i strpljivo skrbiti. Takov je bio i u odnosu s učeniki. Rekao im je, da nikomu ne velu, ča su vidili, ar je znao, da nećedu shvatiti. Ovde ne ide preveć za to vidjenje Jezuša u slavi, za razgovor s Mojzešem i Ilijom, glas njegovoga Oca s neba. Nego za budućnost, u koj svi imamo dijela. A to je Goristanje.
Jezuš je svoje učenike a s njimi i cio svit pripravljao, da do Goristanja ne moru dojti zvana po križu. Zato je On i željio, da skandal križa ne bude zalog za budućnost, nego ponos/gizdost križem da bude zalog vječnosti, ku ćemo dobiti po goristanju i duše i tijela. Zato naučite se na Božansku pedagogiju, ar nje riči peljaju nas ponovno kroz sve dogodjaje Jezuševoga života, da ih mi osobno proživimo, kako bi ih mogli drugim radosno nazvistiti.
